Poreski tretman primanja koja fizička lica ostvaruju u vidu napojnice

(Mišljenje Ministarstva finansija, br. 1758759 2024 10520 004 000 011 004 od 23. januara 2025. godine)

Prema navodima u dopisu, privredno društvo je vlasnik platforme koja je namenjena ugostiteljskim objektima, tj. svim restoranima, hotelima, kafeterijama, barovima, ali i svim drugim oblicima poslovanja u kojima zaposleni (u tim subjektima) dobijaju ili mogu da dobiju napojnicu. Platforma, kako se opisuje, omogućava svojim klijentima – kupcima dobara/korisnicima uslužne delatnosti da plaćanjem putem platne kartice daju napojnicu (bakšiš) zaposlenima u ugostiteljskim objektima, a platforma omogućava primaocima napojnice (bakšiša) da prime napojnicu od strane zadovoljnih davalaca napojnice.

Kako se definišu primanja koja fizička lica ostvaruju u vidu napojnice?

Napojnica je novčano davanje koje korisnik usluge dobrovoljno ostavlja zaposlenom (konobaru, recepcionaru, vozaču, muzičaru itd.) ili koje se evidentira preko fiskalne kase kao dodatak na račun.

🔹 Prema Zakonu o porezu na dohodak građana (čl. 85 i dalje), napojnica spada u druga primanja fizičkog lica – osim ako se daje „na ruke“ van sistema, kada je to siva zona.
🔹 Kada se napojnica evidentira preko fiskalne kase (što je obavezno u skladu sa Zakonom o fiskalizaciji od 2022. godine), ona se tretira kao oporeziv prihod zaposlenog.

📊 Kako se oporezuje napojnica?

1. Ako ide preko kase (evidentirana):
   • Uplaćuje se zaposlenom kao deo zarade (ali se najčešće vodi odvojeno).
   • Oporezuje se porezom na dohodak građana po stopi od 20%.
   • Obračunavaju se i doprinosi za socijalno osiguranje (PIO, zdravstveno i nezaposlenost), osim ako posebnim pravilnikom nije drugačije uređeno za određene sektore.
2. Ako je u gotovini i nije evidentirana:
   • Formalno, i dalje predstavlja oporeziv prihod fizičkog lica, ali u praksi država teško kontroliše ovaj vid napojnica.
   • Postoji rizik od poreskih kontrola i prekršajnih kazni za poslodavca ako se ne evidentira.

⚖️ Najnovije promene (2025)

• Od januara 2023. godine napojnica je zvanično uvedena u sistem fiskalizacije.
• Od 2025. godine dodatno je precizirano u uputstvima Poreske uprave da se napojnica smatra prihodom zaposlenog, a ne prihodima poslodavca.
• Obaveza je da poslodavci obezbede mehanizam raspodele evidentiranih napojnica zaposlenima i da ih pravilno obračunaju kroz obračun zarada.

Napojnica = drugo primanje fizičkog lica, koje podleže oporezivanju i doprinosima, ako se evidentira preko sistema.
Zaposleni ima pravo na nju, ali poslodavac je dužan da je prijavi i obračuna porez i doprinose.

Šta znamo o platformi za napojnice?

Objašnjava se da platforma funkcioniše na način da primalac napojnice (zaposleni u ugostiteljskom objektu) kreira nalog na platformi i u vezi sa tim dobija personalizovani QR kod, a davaoci napojnice koji su zadovoljni uslugom pruženom od strane primaoca napojnice (bakšiša) mogu da daju napojnicu na jedan od dva načina, i to putem QR koda ili putem POS terminala.

1. Kod davanja napojnice putem QR koda davalac napojnice skenira QR kod koji vodi do naloga primaoca napojnice, unosi na platformi novčani iznos koji želi da ostavi (kao napojnicu) primaocu napojnice, unosi podatke svoje platne kartice i potvrđuje plaćanje napojnice.
   
2. Kod davanja napojnice putem POS terminala, davalac napojnice bira opciju da ostavi napojnicu primaocu napojnice, unosi novčani iznos koji želi da ostavi (kao napojnicu) primaocu napojnice i putem svoje platne kartice vrši plaćanje.
   
3. Ističe se da se u oba slučaja (i kada se plaćanje vrši putem QR koda i putem POS terminala) iznos novca tj. napojnica, uplaćuje direktno na račun primaoca napoj nice preko institucije koja pruža usluge platnog prometa.
   
4. Ukazuje se da za korišćenje platforme primalac napojnice plaća odgovarajuću proviziju privrednom društvu koje je vlasnik platforme, a koje obračunava i plaća porez na ostvarenu dobit.
   
5. Pored toga, navodi se da ugostiteljski objekat ne dobija nikakav iznos novca od uplaćene napojnice putem platforme, već celokupan iznos napojnice ide na račun primaoca napojnice.

Porez na dohodak građana i ostali prihodi

Saglasno odredbama čl. 1. i 2. Zakona o porezu na dohodak građana („Službeni glasnik RS”, br. 24/01, 80/02, 80/02-dr. zakon, 135/04, 62/06, 65/06-ispravka, 31/09, 44/09, 18/10, 50/11, 91/11-US, 93/12, 114/12-US, 47/13, 48/13-ispravka, 108/13, 57/14, 68/14-dr. zakon, 112/15, 113/17, 95/18, 86/19, 153/20, 44/21, 118/21, 138/22, 92/23 i 94/24 – u daljem tekstu: Zakon), porez na dohodak građana plaćaju fizička lica, na prihode iz svih izvora, osim onih koji su posebno izuzeti od oporezivanja, odnosno koji su oslobođeni od plaćanja poreza ovim zakonom.

Poreski obveznik je fizičko lice koje je po odredbama ovog zakona dužno da plati porez (član 6. Zakona).

Odredbom člana 85. stav 1. tačka 16) Zakona propisano je da se ostalim prihodima u smislu ovog zakona smatraju i drugi prihodi koji po svojoj prirodi čine dohodak fizičkog lica, a naročito svi drugi prihodi koji nisu oporezovani po drugom osnovu ili nisu izuzeti od oporezivanja ili oslobođeni plaćanja poreza po ovom zakonu.

Obveznik poreza na druge prihode je fizičko lice koje ostvari prihode iz stava 1. ovog člana (član 85. stav 2. Zakona).

Osnovica poreza na drugi prihod je oporezivi prihod koji čini bruto prihod umanjen za normirane troškove u visini od 20%, saglasno odredbi člana 85. stav 3. Zakona.

Porez na dohodak građana na druge prihode plaća se po stopi od 20%, saglasno odredbi člana 86. stav 1. Zakona.

Poreska prijava sa obračunatim porezom za koji je članom 100a stav 1. tačka 2) podtačka (3) ovog zakona utvrđena obaveza samooporezivanja, podnosi se u roku od 30 dana od dana ostvarivanja prihoda (član 95. stav 6. Zakona).

Samooporezivanjem se utvrđuju i plaćaju porezi na prihode koje isplaćuje isplatilac koji nije pravno lice, preduzetnik ili preduzetnik paušalac, i to druge prihode iz člana 85. ovog zakona, izuzev prihoda iz podtačke (1) ove tačke (član 100a stav 1. tačka 2) podtačka (3) Zakona).

Porez na zaradu i druge prihode iz st. 1. i 2. ovog člana, utvrđuje se i plaća na prihod koji je obveznik primio, odnosno iz prihoda iz kog je dužan da plati pripadajuće obaveze (član 100a stav 4. Zakona).

Odredbom člana 114. stav 1. Zakona propisano je da se porezi koje u skladu sa ovim zakonom obveznik utvrđuje samooporezivanjem plaćaju najkasnije do isteka roka za podnošenje poreske prijave.

Pravilnikom o poreskoj prijavi o obračunatom porezu samooporezivanjem i pripadajućim doprinosima na zaradu, odnosno drugu vrstu prihoda od strane fizičkog lica kao poreskog obveznika („Službeni glasnik RS”, br. 15/16, 20/18, 27/19, 67/22 i 21/23 – u daljem tekstu: Pravilnik) propisan je način podnošenja i sadržina poreske prijave o obračunatom porezu na dohodak građana samooporezivanjem i pripadajućim doprinosima za obavezno socijalno osiguranje, koju podnosi fizičko lice kao poreski obveznik kada sam obračunava i uplaćuje porez na dohodak građana (u daljem tekstu: samooporezivanje) na zaradu ili drugu vrstu prihoda.

Prema odredbama člana 2. stav 2. i stav 3. tačka 1) Pravilnika, poreski obveznik je dužan da Poreskoj upravi podnese poresku prijavu o obračunatom porezu samooporezivanjem i pripadajućim doprinosima od strane fizičkog lica kao poreskog obveznika na Obrascu PP OPO – Poreska prijava o obračunatom porezu samooporezivanjem i pripadajućim doprinosima na zaradu/drugu vrstu prihoda od strane fizičkog lica kao poreskog obveznika i da plati obračunate obaveze.

Saglasno odredbi člana 12. stav 1. Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji („Službeni glasnik RS”, br. 80/02, 84/02-ispravka, 23/03-ispravka, 70/03, 55/04, 61/05, 85/05-dr. zakon, 62/06-dr. zakon, 61/07, 20/09, 72/09-dr. zakon, 53/10, 101/11, 2/12-ispravka, 93/12, 47/13, 108/13, 68/14, 105/14, 91/15-autentično tumačenje, 112/15, 15/16, 108/16, 30/18, 95/18, 86/19, 144/20, 96/21, 138/22 i 94/24 – u daljem tekstu: ZPPPA), poreski dužnik je fizičko ili pravno lice, kao i fond koje duguje određenu radnju iz poreskopravnog odnosa iz člana 10. ovog zakona.

Poreski obveznik je poreski dužnik koji je obavezan da plati porez, odnosno sporedno poresko davanje (član 12. stav 2. ZPPPA).

Prema odredbi člana 13. stav 1. ZPPPA, poreski obveznik može učestvovati u poreskopravnom odnosu preko svog punomoćnika ili zakonskog zastupnika, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.

Odredbom člana 14. stav 1. ZPPPA propisano je da je punomoćnik poreskog obveznika (u daljem tekstu: poreski punomoćnik) fizičko, odnosno pravno lice – rezident Republike Srbije koje u granicama dobijenog punomoćja, u ime i za račun poreskog obveznika izvršava poslove u vezi sa poreskim obavezama obveznika (prima poreske akte, podnosi poreske prijave, plaća porez i dr.).

Kako se poreski tretiraju napojnice?

Saglasno navedenom, prihod koji fizičko lice – zaposleni u ugostiteljskom objektu posredstvom platforme ostvari u vidu napojnice dobijene od fizičkih lica zadovoljnih uslugom koja im je pružena od tog zaposlenog, predstavlja prihod koji podleže oporezivanju porezom na dohodak građana na druge prihode saglasno odredbama čl. 85. i 86. Zakona.

Okolnost koja se odnosi na način plaćanja napojnice zaposlenom u ugostiteljskom objektu (primalac napojnice) od strane davaoca napojnice posredstvom platforme (bilo putem QR koda ili POS terminala) nije od značaja za poreski tretman prihoda koji u predmetnom slučaju ostvari to fizičko lice.

Kako novčana sredstva po osnovu napojnice u predmetnom slučaju ne predstavljaju prihod koji zaposleni u ugostiteljskom objektu ostvaruje od ugostiteljskog objekta ili drugog privrednog subjekta, već od fizičkog lica – davaoca napojnice koji nije obveznik obračunavanja i plaćanja poreza po odbitku, obveznik poreza na dohodak građana na druge prihode je primalac napojnice (zaposleni u ugostiteljskom objektu), koji je kao poreski dužnik u obavezi da obračuna i plati porez na druge prihode samooporezivanjem, saglasno odredbama člana 100a Zakona.

Poreski obveznik je dužan da Poreskoj upravi dostavi poresku prijavu na Obrascu PP OPO – Poreska prijava o obračunatom porezu samooporezivanjem i pripadajućim doprinosima na zaradu/drugu vrstu prihoda od strane fizičkog lica kao poreskog obveznika, u roku od 30 dana od dana ostvarivanja prihoda, kao i da najkasnije u tom roku plati porez na dohodak građana na druge prihode iz člana 85. Zakona.

Fizičko lice (primalac napojnice), saglasno odredbi člana 14. ZPPPA, može da učestvuje u poreskom postupku preko svog poreskog punomoćnika koji u ime i za račun poreskog obveznika izvršava poslove u vezi sa poreskim obavezama (prima poreske akte, podnosi poreske prijave, plaća porez i dr.).

Izvor: Bilten – Službena objašnjenja i stručna mišljenja za primenu finansijskih propisa (Ministarstvo finansija)

Kontaktirajte nas i pokrenite svoj biznis. Nudimo moderno knjigovodstvo i profesionalne računovodstvene i pravne usluge.
Bonus Sistem d.o.o.
Agencija za knjigovodstvo
Adresa: Terazije 42, 11000 Beograd – Stari grad.
Telefon: + 381 11 403 55 27, + 381 63 112 60 38
Mobilni: +381 63 112 60 36
www.bonus-sistem.com
Email: office.bonus@bonus-sistem.com, bonussistem@gmail.com

Pošalji upit